Naslovna Teritorije Transparentnost

Transparentnost

Princip transparentnosti primjenjuje se kako bi se osiguralo da osobe na koje se odnose administrativne odluke imaju sveobuhvatne informacije o rezultatima i implikacijama politika te o postupku donošenja odluka. Javna dostupnost informacija o vladinim politikama, programima i aktivnostima gra?anima i lokalnim zajednicama omogu?uje da steknu jasno razumijevanje vladinih mjera, donose informisane odluke i u?estvuju u lokalnim procedurama donošenja odluka. Njime se tako?er omogu?uje izabranim dužnosnicima, bilo u vladaju?im strukturama ili opoziciji, da donose informisane odluke i provode efikasan nadzor te da pozivaju izvršnu vlast da odgovara za svoje postupke. Osim toga, pristup informacijama klju?an je kako bi novinari i predstavnici civilnog društva mogli efikasno obavljati svoje funkcije nadzora i pozivati vladu na odgovornost.

Lokalne vlasti trebale bi podatke staviti na raspolaganje javnosti u pristupa?nom formatu i to blagovremeno. Time se gra?anima i akterima omogu?uje da u?estvuju u postupcima donošenja odluka iz informisane perspektive te da prate i ocjenjuju provedbu politika i odluka vlasti kako bi javni dužnosnici bili odgovorni za svoje postupke. Transparentnost se postiže nizom mehanizama koji se temelje na pravu gra?ana na pristup informacijama, što uklju?uje objavljivanje finansijske imovine i interesa viših javnih dužnosnika i izabranih dužnosnika te objavljivanje informacija u dostupnim, pretraživim otvorenim formatima podataka.

U skladu s definicijom Fondacije za otvoreno znanje (Open Knowledge Foundation) „otvoreni podaci su podaci koje svako može koristiti slobodno ili ponovo iskoristiti i redistribuirati, s tim da, eventualno, podliježu obavezi pripisivanja izvora i dijeljenja.” Stoga pojam otvorenih podataka prevazilazi dostupnost javnih informacija i fokusira se na njihovu upotrebu, od ?ega se ostvaruju dodatne ekonomske, društvene i politi?ke koristi. Za ostvarivanje navedenih koristi, objavljeni podaci trebaju biti potpuni, trajni, neisklju?ivi, nediskriminiraju?i i nezašti?eni te bi ih trebali pružati primarni izvori, blagovremeno i u mašinski ?itljivim formatima (više informacija ovdje, kao i na ovom linku i stranici)

Ograni?en pristup javnim informacijama ima negativne efekte na povjerenje javnosti u javne institucije, pove?ava potencijalne rizike od korupcije i razli?itim akterima ograni?ava mogu?nosti pra?enja uspješnosti vlade. Tako?er spre?ava gra?ane i aktere da u?estvuju u donošenju politika i osmisle preporuke politika utemeljene na dokazima za pozitivne promjene. Praksa pokazuje da su zakonodavstvo o pristupu informacijama i odgovaraju?e provedbene mjere klju?an dio poticajnog okruženja za pristup gra?ana informacijama.

Javne nabavke smatraju se jednim od klju?nih podru?ja podložnih korupciji. Na javne nabavke otpada oko 12% svjetskog bruto doma?eg proizvoda, a u ve?ini privreda visokog dohotka, nabavke robe i usluga ?ine tre?inu ukupne javne potrošnje. Ukratko, javne nabavke su važno podru?je za potencijalnu korupciju, djelovanje u dosluhu i druge nezakonite prakse. Kako bi se izbjegli rizici od korupcije povezani s javnim nabavkama, sve su dostupnija elektroni?ka sredstva i platforme koje su zasnovane na rješenjima otvorenih podataka, a vlasti ih koriste za reformu postupaka javnih nabavki. U kombinaciji s otvorenim ugovaranjem (gdje se ponude i ugovori objavljuju) i sa pove?anjem potpuno dostupnih, objavljenih postupaka javnih nabavki, tenderska procedura se otvara za ve?i broj ponu?a?a i smanjuje se obim praksi podmi?ivanja, ili praksi u suprotnosti sa tržišnom konkurencijom.

Još jedna važna sastavnica principa transparentnosti je otvorenost finansiranja politi?kih stranaka i izbornih kampanja, s obzirom na to da je važno da bira?ko tijelo bude upoznato s izvorima finansiranja i na?inima trošenja novca kako bi se donijele informisane odluke i razumjelo koji finansijski, politi?ki ili drugi interesi podržavaju odre?ene kandidate ili stranke. Transparentnost politi?kih donacija predstavlja preventivnu mjeru protiv korištenja novca porijeklom iz nezakonitih i kriminalnih izvora u politici i izborima.

U kona?nici, kako bi se osiguralo da se budžetska sredstva koriste na ekonomi?an, efikasan i djelotvoran na?in, potrebno je osigurati nezavisnost i institucionalni kapacitet tijela odgovornog za vanjsku reviziju. ?lanovi šire javnosti trebali bi imati mogu?nost za upoznavanje s izvještajima i važnim preporukama revizora. Vanjska revizija važna je za utvr?ivanje glavnih izazova u javnom sektoru, poboljšanje transparentnosti i uspješnosti javnih institucija te osmišljavanje politika zasnovanih na dokazima.

Op?i doma?i kontekst

Bosna i Hercegovina se kroz niz zakonskih i strateških dokumenata obavezala poštovati temeljena na?ela otvorene javne uprave: transparentnost, odgovornost i gra?anska participacija.  Pravo gra?ana i gra?anki Bosne i Hercegovine na informacije kojima raspolažu organi javne uprave u Bosni i Hercegovini je garantovano zakonima usvojenim 2000tih godina. Bosna i Hercegovina nije pratila dinamiku razvoja me?unarodnih institucionalnih mehanizama i standarda, pa su zakoni o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini zastarjeli i ne prate moderne trendove u objavi podataka. U okviru važe?ih propisa nije prepoznata proaktivna transparentost, a zakoni na snazi su neujedna?eni. Niti jednim propisom nije regulisana obaveza objave otvorenih podataka, ali postoji strateško opredjeljenje Bosne i Hercegovine za uspostavu mehanizama otvorenih podataka. Od 2014. godine se bilježi ubrzan razvoj sistema javnih nabavki, posebno kroz uvo?enje elektronskih javnih nabavki i usvajanje novih propisa. Me?utim, propisi nisu uskla?eni sa Direktivama EU o javnim nabavkama iz 2014. godine, a ja?anje kapaciteta Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine nije pratilo dinamiku razvoja sistema javnih nabavki. Upravo je pravna i institucionalna reforma sistema javnih nabavki i ja?anje kapaciteta Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine jedan od klju?nih zahtjeva koje je Evropska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu za sticanje kandidata za ?lanstvo. Pravni i institucionalni okvir za nezavisnu vanjsku reviziju je uspostavljen u skladu sa me?unarodnim standardima i ustavnom strukturom Bosne i Hercegovine. Uticaj vanjske revizije i provo?enje preporuka revizije još uvijek ostaje izazov, kao i finansiranje politi?kih partija, podru?je koje je vrlo podložno nepravilnostima i koruptivnim praksama.

Pristup informacijama

Pristup informacijama je zakonsko pravo gra?ana na traženje i primanje informacija od javnih tijela.  ?esto se provodi na osnovu propisa o slobodi pristupa informacijama. Kao sastavni dio prava na slobodu izražavanja, pristup informacijama je ljudsko pravo i svako bi trebao imati pravo na pristup informacijama od javnih tijela i javnih agencija u skladu sa principom maksimalnog objelodanjivanja, što podliježe samo uskoj, jasno definisanoj grupi izuzetaka srazmjernih interesu koji ih opravdava (npr. razlozi sigurnosti ili privatnosti podataka).

Me?unarodne norme

Pristup informacijama podržava odgovornost, nadzor vlasti i pra?enje korupcije. Klju?no je i informisano u?eš?e gra?ana u donošenju odluka te stoga predstavlja temelj za efikasno funkcionisanje demokratija. Slobodan pristup informacijama omogu?uje civilnom društvu da prati i vrši nadzor rada lokalnih vlasti, služi kod spre?avanja zloupotrebe ovlaštenja javnih dužnosnika i pruža podatke za informisanu javnu raspravu.

Proaktivno objavljivanje što ve?e koli?ine informacija u najpristupa?nijim formatima ide u prilog smanjenju potrebe gra?ana i aktera da podnose pojedina?ne zahtjeve za objavu informacija. Osim što pružaju maksimalnu koli?inu informacija elektroni?kim putem, lokalne vlasti bi trebale dati prednost imenovanju službenika za slobodu pristupa informacijama u svojim lokalnim samoupravama. Ti službenici bi trebali pripremiti i objaviti detaljne preporuke i za gra?ane i za lokalne vlasti te pružiti jasne smjernice o postupku pritužbi u slu?aju da zahtjev za informacije nije odobren. Tako?er je važno analizirati zahtjeve za informacije gra?ana i grupa aktera, posebno u smislu trendova i dupliciranja, kako bi nadležna tijela naknadno mogla proaktivno objavljivati takve informacije.

Pristup informacijama je osnovna sastavnica niza konvencija i normi protiv korupcije navedenih u ovom priru?niku. Na njemu se temelji i niz klju?nih dokumenata UN-a o ljudskim pravima. Za pristup informacijama posebno su relevantni sljede?i dokumenti:

Doma?i kontekst

Kao sastavni dio prava na slobodu izražavanja, pravo na pristup informacijama je jedno ljudsko pravo zagarantovano  Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali i drugim me?unarodnim konvencijama i deklaracijama. Iako Ustavom Bosne i Hercegovine nije izri?ito garantovano, pravo na slobodan pristup informacijama se indirektno izvodi iz ?lana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima  koja je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i koja se direktno primjenjuje, pa samim tim ima supremaciju u odnosu na sve druge propise u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je 2000tih godina usvojila propise o slobodnom pristupu informacijama. Ovo je prije svega bio rezultat napora me?unarodne zajednice u razvoju demokratskog društva i funkcionalne javne uprave u Bosni i Hercegovini. Me?utim, od 2000tih godina nije bilo velikih pomaka u kontekstu razvoja pravnog i institucionalnog okvira za slobodan pristup informacijama, zbog ?ega postoje?i propisi imaju slabosti i nedostataka u primjeni. Propisi na snazi nisu uskla?eni sa me?unarodnim standardima, što je potvr?eno i od strane institucije Ombdusmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine , ali i Evropske komisije. Dodatan problem predstavlja neujedna?enost zakona i nepostojanje efikasnih institucionalnih mehanizama za nadzor i provo?enje zakona na snazi u BIH.

Zakonodavstvo

Oblast slobode pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini je regulisana na državnom i entitetskim nivoima vlasti.  Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine  usvojen je 2000. godine, dok su 2001. godine usvojeni Zakon o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske  i Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine .

Važe?i zakoni o slobodi pristupa informacijama  Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine se primjenjuju na sve javne organe u Republici Srpskoj ili Federaciji Bosne i Hercegovine, što uklju?uje sve izvršne, zakonodavne, pravosudne organe, kao i organe koji obavljaju javnu funkciju ili bilo koji drugi upravni organ i pravno lice koje je u vlasništvu javnog ili upravnog organa. Dakle, lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini primjenjuju entitetske zakone, ovisno da li se  administrativno nalaze Republici Srpskoj ili Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi zakoni su definisali postupak pristupa informacijama i obavezu javnih organa da na zahtjev fizi?kog i pravnog lica dostave potrebne informacije, osim izuzetaka koji su jasno utvr?eni zakonom, na primjer “spre?avanje kriminala i svako otkrivanje kriminala”. Dodatno, važe?im zakonima je propisana obaveza svih javnih organa da imenuju službenike za informisanje, ali i da objave ili dostave vodi? o pristupu informacijama, indeks registar informacija, statisti?ke podatke, kao i godišnje izvještaje. Posljednji objavljeni Izvještaj Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine pokazuje da ve?ina ispitanih javnih organa ispunjava ove zakonom predvi?ene obaveze.

Iako su se postoje?i zakoni o slobodi pristupa informacijama u nekoliko navrata dopunjavali i mijenjali, nije bilo zna?ajnijeg usaglašavanja sa me?unarodnim i evropskim standardima. Neki od klju?nih nedostataka tri važe?a zakona o slobodi pristupa informacijama:

-             nedostatak odredbi o proaktivnoj transparentnosti u svim zakonima na snazi

-             nedostatak odredbi o obaveznom donošenju upravnog akta (Rješenja) u slu?aju odbijanja prava na pristup informacijama u Zakonu o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske, ?ime se onemogu?ava pravo na žalbu

-             vrlo ograni?eni i neefikasni nadzorni i žalbeni mehanizmi

-             nedostatak odredbi o nov?anim kaznama u zakonima o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine

-             nemogu?nost elektronskog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama

Smjernice

Svim zakonima o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini je propisana obaveza donošenja Uputstva o primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama. Od svih nivoa vlasti, jedino je u Federaciji Bosne i Hercegovine, odmah nakon usvajanja zakona 2001. godine, doneseno Uputstvo za provo?enje zakona o slobodi pristupa informacijama  kojim se ure?uju pitanja koja trebaju da doprinesu efikasnoj primjeni zakona.  Obzirom da se u Br?ko Distriktu primjenjuje državni zakon, usvojeno je Uputstvo o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine u Br?kom .

Još 2013. godine u okviru projekta „Monitoring i zagovaranje za dobro upravljanje u op?inama u Bosni i Hercegovini“ Transparency International u Bosni i Hercegovini je izradio priru?nik za predstavnike lokalnih samouprava „Kako unaprijediti transparentnost i odgovornost lokalnih samouprava“ . U Priru?niku se nalazi dio posve?en primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama u lokalnim samoupravama, uz objašnjenja i primjere vodi?a za pristup informacijama, model Rješenja odobrenja po zahtjevu za pristup informacijama, primjer formulara zahtjeva za pristup informacijama, model Rješenja o odbacivanju zahtjeva za pristup informacijama i primjer indeksa registara informacija.

Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine je u posljednjem Specijalnom izvještaju o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini iz 2020. godine uputio niz preporuka nadležnim institucijama za unapre?enje postoje?eg stanja u oblasti prava na slobodan pristup informacijama. Izme?u ostalog se preporu?uje svim nadležnim institucijama izrada smjernica za primjenu važe?ih zakona koje ?e biti namijenjene nosiocima informacija i uspostava bliža saradnje sa civilnim društvom i medijima koji u okviru svog djelovanja imaju mogu?nosti informisanja javnosti o pravu na slobodu pristupa informacijama.

Dobre prakse

Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine je 2018. godine, kroz Program ja?anja javnih institucija kojeg je u Bosni i Hercegovini provodila Agencija za razvojnu pomo? Njema?ke (GIZ), pripremila Politiku i Standarde proaktivne transparentnostiVije?e ministara Bosne i Hercegovine je 2018. godine usvojilo ovaj dokument i zadužilo sve institucije Bosne i Hercegovine da postupe u skladu sa istim i ažuriraju svoje web stranice . U tu svrhu sa?injen je upitnik za samoprocjenu koji sadrži 38 standarda proaktivne transparentnosti i prate?i online alat za potrebe istraživanja. Podaci za 2021. godinu  pokazuju da ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti iznosi 67,57 % , a što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2020 godinu kada je taj broj iznosio 64,04%.

Kao jedna od institucija koja ispunjava sve propisane standarde proaktivne transparentnosti se navodi Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine. Na web stranici Direkcije za evropske integracije https://www.dei.gov.ba/hr/pristup-informacijama je objavljen registar svih odgovora po zahtjevima o slobodi pristupa informacijama od 2018. godine, iako ova obaveza nije propisana zakonom.

Kao primjer dobre prakse se može navesti i Grad Gra?anica. Na web stranici Grada https://gracanica.gov.ba/slobodan-pristup-informacijama/ je objavljen važe?i Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vodi? za pristup informacijama, Uputstvo o primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama, Obrazac zahtjeva za pristup informacijama, kao i indeks registar informacija. Me?utim, pored ovih dokumenata predvi?enih zakonom, gra?anima je omogu?eno i podnošenje zahtjeva za pristup informacijama online kroz integrisani obrazac na web stranici, uz mogu?nost primanja odgovora na zahtjev putem e-maila.

Otvoreni podaci

Otvoreni podaci podrazumijevaju objavu podataka i informacija u formatu koji se može slobodno upotrebljavati, mijenjati i dijeliti. OECD navodi da su otvoreni podaci „skup politika kojima se promoviraju transparentnost, odgovornost i stvaranje vrijednosti stavljanjem vladinih podataka na raspolaganje svima“. Stavljanjem na raspolaganje podataka dobivenih aktivnostima javnih tijela vlada postaje transparentnija i odgovornija gra?anima. Tako?er podržava poslovni rast i razvoj usluga usmjerenih na gra?ane te pruža važne podatke javnim tijelima, privatnom sektoru i akterima civilnog društva za istraživanje i inovacije.

 

Me?unarodne norme

Promocijom otvorenih podataka putem jedinstvenih portala može se dodatno pove?ati obim interoperabilnosti skupova podataka u smislu pretraživanja i analize. Rezultati mogu unaprijediti efikasnost i obuhvat pružanja usluga te smanjiti korupciju. Podizanje svijesti me?u grupama aktera, u medijima, privatnom sektoru i široj javnosti može dovesti do efikasne saradnje me?u razli?itim akterima i poboljšanja rješenja u podru?ju transporta, rekreacijskih objekata, parkirališta, zdravstvenih usluga i mnogo ?ega drugog.

Važno je propisati dosljedne standarde otvorenih podataka za sve otvorene podatke kako bi se osigurala maksimalna interoperabilnost i mogu?nost pretraživanja podataka. Lokalne vlasti tako?er bi trebale osigurati da kvalifikovano osoblje upravlja objavljivanjem otvorenih podataka lokalne samouprave te obu?ava relevantne zaposlenike u skladu sa standardima otvorenih podataka.

Otvoreni podaci relativno su nova pojava bez službeno prihva?enih standarda. Me?utim, postoji niz korisnih smjernica:

Doma?i kontekst

Bosna i Hercegovina se nalazi u ranim po?ecima kada je u pitanju implementacija standarda otvorenih podataka. Iako u svom radu institucije vlasti na svim nivoima „proizvode“ velike koli?ine podataka, trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoje propisi o obavezi objave takvih podataka. O otvorenim podacima se aktivnije po?inje pri?ati od pristupanja Bosne i Hercegovine inicijativi „Partnerstvo za otvorenu vlast“ (POV) u Septembru 2014. godine. Osim odre?enih strateških dokumenata koji propisuju zna?aj otvorenih podataka, ograni?eni napori su u?injeni  u implementaciji standarda otvorenih podataka u Bosni i Hercegovini.

Zakonodavstvo

Niti jedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini nema usvojen propis koji se odnosi na obavezu objave podataka prema otvorenom standardu. Odre?eni pomaci su u?injeni na državnom nivou gdje je doneseno nekoliko strateških dokumenata u okvir kojih se prepoznaje zna?aj otvorenih podataka.  2017. godine Vije?e ministara BIH je usvojilo Politiku razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine 2017 - 2021. godine u okviru koje je predvi?eno uspostavljanje baze javnih podataka za javnu upotrebu.  Pored ovoga, Vije?e ministara Bosne i Hercegovine je 2018. godine usvojilo Okvir interoperabilnosti Bosne i Hercegovine u okviru kojega je promovisan koncept otvorenih standarda i otvorenih kodova u javnoj upravi . Da su otvoreni podaci važan dio reforme javne uprave potvr?eno je i Strateškim okvirom za reformu javne uprave 2018-2022 i prate?im Akcijskim planom gdje je predvi?ena izrada Analize spremnosti institucija BIH na otvorene podatke, ali i usvajanje Politike otvorenih podataka do 2022. godine .

Zakonodavstvo

Od pristupanja Bosne i Hercegovine inicijativi „Partnerstvo za otvorenu vlast“ intenzivirala se uloga civilnog društva u promociji standarda otvorenih podataka. U 2016. godini su donesena dva priru?nika za upravljanje otvorenim podacima.  Fondacija CPI u saradnji sa Centrom za budžetski monitoring iz Amsterdama je pripremila Priru?nik za upravljanje javnim podacima , da bi iste godine kroz projekat „Proaktivna transparentnost javnih institucija“ finansiran od Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Transparency International u Bosni i Hercegovini izradio Procjenu stanja spremnosti na otvorene podatke u Federaciji Bosne i Hercegovine . Ova analize je pokazale da su potrebni zna?ajni politi?ki, finansijski i institucionalni preduslovi za uvo?enje otvorenih podataka.

Nove aktivnosti su zapo?ete kroz Program ja?anja javnih institucija u BIH kojeg finansira njema?ki GIZ. U Septembru 2020. godine je objavljena Procjena spremnosti za otvorene podatke u Bosni i Hercegovini  (eng. Open Data Readiness Assessment) koja je izra?ena na osnovu priznate metodologije Svjetske banke. Ovo je dio aktivnosti predvi?enih Strateškim planom za reformu javne uprave u BIH. Izrada ovakve analize je predvi?ena i za nivo Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument daje pregled klju?nih institucionalnih nedostataka i potrebnih koraka za uvo?enje otvorenih podataka u institucije BIH.

Dobre prakse

Prvi portal otvorenih podataka www.opendata.ba je bio rezultat rada Fondacije CPI i finansijske podrške Ambasade Holandije u Bosni i Hercegovini. Iako je ovo bio prvi portal otvorenih podataka u Bosni i Hercegovini, zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali i potrebe institucije vlasti da preuzmu odgovornost za otvaranje podataka, portal je ugašen. Prva opredjeljenja vlasti na uvo?enju otvorenih podataka su se dogodila kroz prvi Akcijski plan Vije?a ministara Bosne i Hercegovine za implementaciju inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“ 2019 - 2021. Ovim Akcijskim planom je predvi?eno uvo?enje standarda otvorenih podataka u javnim nabavkama i oblasti statisti?kih podataka u Bosni i Hercegovini. 

U oktobru 2021. godine, Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine je prezentovan prvi pilot portal otvorenih podataka za nivo institucija Bosne i Hercegovine, ali isti još uvijek nije zvani?no objavljen. 

Kroz inicijativu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP) i uz podršku Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini u Septembru 2021. godine je najavljen po?etak projekta „Portal otvorenih podataka Grada Prijedora“ . Ovo je prva lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini koja je zapo?ela aktivnosti na uvo?enju otvorenih podataka.

Javne nabavke

Javne nabavke odnose se na postupak kojim javna tijela, uklju?uju?i lokalna tijela, osiguravaju radove, robu ili usluge, te predstavljaju klju?ni dio pružanja javnih usluga za lokalne i regionalne vlasti. Efikasne i ekonomi?ne nabavke su od temeljne važnosti za dobro upravljanje.

Me?unarodne norme

Budu?i da javne nabavke uklju?uju velik dio javnih rashoda i prenosa javnih sredstava privatnom sektoru ili neprofitnim organizacijama, posebno su osjetljive na korupciju. Javni organi bi trebali uvesti nove tehnologije kako bi se pove?ala transparentnost u javnim nabavkama i potaknula nova privredna društva da u?u u konkurentne postupke sa sigurnoš?u primjene slobodnog i poštenog tržišnog nadmetanja. Objavom svih ponuda na zajedni?koj internetskoj platformi smanjuje se pojava neobjavljenih ponuda i direktnih dodjela. Korištenjem modaliteta otvorenog ugovaranja i otvorenog nadmetanja omogu?uje se i ve?a kontrola postupka, ?ime se dodatno smanjuje obim koruptivnih praksi. Otvoreni sistemi ugovaranja uklju?uju preventivni efekat jer ?e se službenici suzdržati od manipuliranja postupkom ugovaranja ako znaju da ?e sveobuhvatno objelodanjivanje otkriti postupke nadmetanja i ugovaranja.

Lokalne vlasti trebale bi osigurati postojanje sveobuhvatnog sistema za pra?enje uskla?enosti sa zakonodavstvom o javnim nabavkama te postojanje odgovaraju?eg mehanizma za preispitivanje žalbi i pritužbi, uklju?uju?i brze i sveobuhvatne odgovore. Tijela bi tako?er trebala pratiti provedbu ugovora, posebno produženja rokova i pove?anja troškova, kako bi se osiguralo da koristi u smislu vrijednosti za novac i kvalitete isporuke nisu ugrožene tokom provedbe ugovora.

Sljede?e me?unarodne konvencije i norme odnose se na javne nabavke:

Doma?i kontekst

U Bosni i Hercegovini se godišnje potroši oko 2,5 do 3 milijardi KM na javne nabavke, što predstavlja oko 7-8% udjela BDP-a u Bosni i Hercegovini.  U EU oko 13%  sredstava iz javnih nabavki „nestane“ zbog korupcije. Iako ne postoje referentni podaci za Bosnu i Hercegovinu, procjenjuje se da su ti procenti ve?i. Sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je zna?ajno unaprije?en 2014. godine donošenjem novih propisa i postepenim uvo?enjem elektronskih javnih nabavki. Iako je ovo predstavljalo zna?ajno unaprije?enje u odnosu na raniji pravni i institucionalni okvir, još uvijek se u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini uo?avaju zna?ajne nepravilnosti i koruptivna ponašanja, što se posebno pokazalo u javnim nabavkama tokom trajanja COVID-19 pandemije. Pored toga, sistem javnih nabavki još uvijek pokazuje nedostatke u pravnom i institucionalnom smislu. Potreba za uskla?ivanjem Zakona o javnim nabavkama sa Direktivama EU iz 2014. godine i ja?anje kapaciteta nadležnih institucija se navodi kao jedan od klju?nih prioriteta kojih je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu u cilju sticanja statusa zemlje kandidata za ?lanstvo. 

Zakonodavstvo

Novi propisi o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini su usvojeni 2014. godine. Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine  i prate?i podzakonski akti su predstavljali zna?ajan iskorak u odnosu na propise koji su bili na snazi od 2004. godine. Zakon je jasno propisao procedure i pravila, definisao obaveze ugovornih organa i ponu?a?a, pravnu zaštitu i ulogu nadležnih institucija. Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine ima zadatak da osigura adekvatnu primjenu Zakona i prate?ih podzakonskih akata,  dok je Ured za razmatranje žalbi samostalna i nezavisna institucija koja rješava postupke žalbi u drugom stepenu.

Svi ugovorni organi u Bosni i Hercegovini, od lokalnog do državnog nivoa, su dužni provoditi postupke javnih nabavki putem elektronskog portala javnih nabavki https://ejn.gov.ba. Prema trenutnom nivou funkcionalnosti portala javnih nabavki i u skladu sa zakonom i prate?im propisima, na portalu se mogu prona?i informacije: obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora, obavještenja o poništenju postupka javne nabavke, obavještenja o dodjeli ugovora putem pregovara?kog postupka bez objave obavještenja, dobrovoljna ex-ante obavještenja o transparentnosti, izvještaji o postupku javne nabavke kod postupaka male vrijednosti, odluke Ureda za razmatranje žalbi i odluke Suda Bosne i Hercegovine. Tenderska dokumentacija je dostupna za javnost samo za postupke koji su završeni, dok za postupke koji su u toku pristup imaju samo registrovani ponu?a?i. Upravo je tenderska dokumentacija koja sadrži tehni?ke specifikacije i kvalifikacije klju?na za efikasan monitoring. Me?utim, iako je dobar dio podataka iz postupka objavljen na portalu javnih nabavki, podaci nisu objavljeni u otvorenom formatu i kao takvi nisu mašinski upotrebljivi. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine se trenutno nalazi u fazi razmatranja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a ?ijim usvajanjem bi se dodatno unaprijedio sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini.

Smjernice

U skladu sa ?lanom 92. Zakona, Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine je, izme?u ostalog, zadužena za objavljivanje priru?nika i uputstava u cilju efikasnije primjene zakona, ali i pružanje tehni?ke pomo?i i savjetodavnih mišljenja ugovornim organima i ponu?a?ima u vezi sa pravilnom primjenom zakona i podzakonskih akata.

Agencija za javne nabavke je na svojoj web stranici https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/practical-application kreirala modul sa nizom pitanja i odgovora u vezi sa prakti?nom primjenom zakona o javnim nabavkama i  portala e-nabavke. Dodatno, Agencija je donijela niz uputstava kojima su propisani modeli tenderske dokumentacije i ponuda, objava osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora, uslovi i na?ini objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u portalu e-nabavke, uputstvo o vo?enju i uspostavljanju sistema kvalifikacije, zapisnik o otvaranju ponuda i uputstvo o na?inu vo?enja zapisnika o otvaranju ponuda.  U cilju efikasne primjene portala e-nabavki doneseno je  i Uputstvo o na?inu korištenja informacionog sistema za e-nabavke . Pored ovoga, Agencija za javne nabavke ima otvorene telefonske linije i e-mail adrese putem kojih se dva puta sedmi?no u predvi?enom terminu pruža tehni?ka i savjetodavna pomo? ugovornim organima i ponu?a?ima.

Zna?ajan broj priru?nika, vodi?a i uputstva o primjeni zakona i podzakonskih akata iz oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je izra?eno od strane organizacija civilnog društva. Centar za sigurnosne studije je u saradnji sa Agencijom za javne nabavke Bosne i Hercegovine objavio Vodi? kroz javne nabavke u Bosni i Hercegovini u cilju promovisanja transparentnosti i odgovornosti u procesu javnih nabavki . U svrhu efikasnije prevencije i zloupotreba, ali i efikasnijem procesuiranju i sankcionisanju krivi?nih djela korupcije u javnim nabavkama, Mreža organizacija civilnog društva „Account“ je 2019. godine predstavila Priru?nik za sudije i tužioce: Korupcijski rizici u postupcima javnih nabavki.

Dobre prakse

Uvo?enjem elektronskih javnih nabavki putem portala e-nabavke https://ejn.gov.ba u?injen je zna?ajan iskorak u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Dodatno, izra?ena je i mobilna aplikacija e-nabavke za IOS, Android i Windows ure?aje. Portal se postepeno razvija i unapre?uje, te je u narednom periodu planirano uvo?enje funkcionalnosti za podnošenje elektronskih ponuda i elektronske evaluacije pristiglih ponuda, kao i obaveza objavljivanja planova nabavki na portalu e-nabavke. Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine je u Akcijskom planu Vije?a ministara Bosne i Hercegovine za implementaciju incijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“ 2019 - 2021  predložila mjeru kojom se uvode standardi otvorenih podataka u javnim nabavkama (OCDS) ?ijim uvo?enjem ?e se mo?i implementirati efikasni mehanizmi monitoringa u cilju spre?avanja nepravilnosti. 

Iako se na portalu javnih nabavki može prona?i zna?ajan broj informacija o postupcima javnih nabavki, još uvijek nedostaju neke od klju?nih informacija za postizanje ve?e transparentnosti. Prema Transparency International BiH, potrebno je u?initi obaveznim objavljivanje planova nabavki i izvještaja o realizaciji ugovora o javnim nabavkama, objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva, te objavljivanje ugovora o javnoj nabavci. Tenderska dokumentacija za  postupke javnih nabavki u toku, dostupna je na portalu e-nabavki samo ponu?a?ima registrovanim za taj postupak. Agencija za javne nabavke je u 2018. godini omogu?ila javnosti uvid u tendersku dokumentaciju za završene postupke javnih nabavki. Me?utim, u pogledu transparentnosti javnih nabavki i dalje je klju?no da se tenderska dokumentacija za teku?e postupke nabavki u?ini dostupnom javnosti na portalu e-nabavki.

Kroz USAID projekat „Podrška gra?anima u borbi protiv korupcije“, Centar civilnih inicijativa u partnerstvu sa Transparency International i Udruženjem Centar za razvoj medija i analize su izradili web portal https://pratimotendere.ba koji je pokrenut po?etkom 2021. godine. Ovaj portal za monitoring javnih nabavki je baziran na metodologiji u okviru koje je u sedam faza postupka nabave definisano sedam indikatora rizika. Nivo rizika se ozna?ava zastavicama - visoki, srednji i niski. Do novembra 2021. godine je izvršen monitoring 432 ugovorna organa, pokrivaju?i 10,003 postupaka javnih nabavki ukupne vrijednosti 182,5 miliona KM.  U tom periodu ukupno je identificirano 8707 rizi?nih javnih nabavki. Ovaj portal je podržan i od strane Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine sa kojom je potpisan Memorandum o saradnji u cilju prevencije korupcije i nepravilnosti u javnim nabavkama.

Vanjska revizija

Vanjska revizija je redovan i nezavisan pregled ra?unovodstvene dokumentacije i finansijskih informacija kako bi se osiguralo da se javna sredstva koriste na primjeren i efikasan na?in. Vanjske revizije provode se u skladu sa relevantnim zakonima i pravilima kao podrška onima izvan struktura vlasti da pozovu vlasti na odgovornost. Osim revizije finansijskih izvještaja lokalnih budžetskih institucija, vanjska revizija može uklju?ivati samo finansije kako bi se ocijenila uspješnost vlasti u odnosu na vlastite ciljeve ili u pružanju programa i usluga.

 

Me?unarodne norme
  • Me?unarodni ra?unovodstveni standardi za javni sektor usmjereni su na potrebe ra?unovodstva, revizije i finansijskog izvještavanja centralnih, regionalnih i lokalnih vlasti, povezanih vladinih agencija i glasa?a kojima služe.
  • Internetska stranica Me?unarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija sadržava cjelovitu zbirku profesionalnih standarda i smjernica o najboljim praksama za revizore iz javnog sektora.
  • Niz konvencija i standarda za borbu protiv korupcije uklju?uje odredbe i klauzule koje se odnose na vanjsku reviziju.
Doma?i kontekst

U Bosni i Hercegovini je uspostavljen pravni i institucionalni okvir za eksternu reviziju. Eksterna revizija se obavlja kroz ?etiri institucije, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine, Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske i Kancelarije za reviziju javne uprave i institucija Br?ko Distrikta Bosne i Hercegovine u skladu sa ?etiri prate?a zakona.

Iako je zakonodavni okvir dobar, SIGMA u svom izvještaju  kao jedan od problema navodi da uredi za reviziju  nemaju ustavno uporište u skladu sa me?unarodnim standardom. To zna?i, iako je zakonima garantovana nezavisnost i neovisnost revizorskih institucija,  ipak ona nije adekvatno zašti?ena jer se zakoni mogu lakše mijenjati nego ustav. Bosna i Hercegovina je po?etkom 2000tih postala ?lanica me?unarodne i evropske organizacije revizorskih institucija – INTOSAI i EUROSAI.  Sve revizorske institucije u Bosni i Hercegovini su prihvatile primjenu relevantnih Me?unarodnih standarda vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI) i drugih me?unarodnih standarda u cilju obavljanja efikasne vanjske revizije. Finansijsku reviziju lokalnih organa vlasti, u skladu sa zakonima, provode nadležne entitetske revizorske institucije.

Zakonodavstvo

Vanjska revizija u Bosni i Hercegovini je regulisana kroz ?etiri Zakona. Zakon o reviziji institucija Bosne i HercegovineZakon o reviziji javnog sektora Republike SrpskeZakon o reviziji institucija u Federaciji Bosne i HercegovineZakon o reviziji javne uprave i institucija u Br?ko Distriktu Bosne i Hercegovine. Sva ?etiri zakona su uskla?ena sa relevantnim me?unarodnim propisima i standardima. U cilju efikasnije koordinacije i provo?enja zajedni?kih unutrašnjih i me?unarodnih aktivnosti formiran je Koordinacioni odbor revizorskih institucija Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Svi uredi/službe za reviziju, u skladu sa ?etiri navedena zakona o vanjskoj reviziji, provode finansijske revizije, revizije u?inka, kao i specijalne revizije. Lokalni nivoi vlasti su predmet vanjske revizije koju provodi Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine ili Služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske. Obzirom na veliki broj institucija koje su predmetom obavezne godišnje revizije, revizija lokalnih organa vlasti u Federaciji BIH i Republici Srpskoj se odvija u skladu sa godišnjim planovima. Prilikom donošenja godišnjih planova revizije, vrše se analize rizika kojima se utvr?uju druge agencije ili institucije koji ?e biti subjekti revizije. Indikatori koji se uzimaju u obzir uklju?uju finansijski zna?aji, prethodne revizije, raspoložive ljudske resurse, zahtjeve drugih nadležnih organa za revizijom, prikupljene informacije o poslovanju i drugi podaci.

Smjernice

Unaprije?enje rada vanjskih revizorskih institucija u Bosni i Hercegovini jedan je od strateških ciljeva reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini. Ovo se prije svega odnosi na ja?anje uloge i kapaciteta revizorskih institucija i mehanizama za bolju implementaciju revizorskih preporuka.  Iako su na svim nivoima vlasti uspostavljeni parlamentarni mehanizmi ispitivanja revizorskih izvještaja, nivo kontrole varira i vrlo je ograni?en. Evropska komisija navodi da je uticaj svih revizorskih institucija u Bosni i Hercegovini ograni?en, te da je potrebno unaprijediti nivo implementacije preporuka. Dodatno se navodi da sve revizorske institucije moraju imati bolju pokrivenost u medijima i razviti svoje komunikacijske strategije, kako bi unaprijedile uticaj svoga rada.  U periodu 2006 – 2016 Koordinacioni odbor u okviru svojih nadležnosti je usvojio niz vodi?a i smjernica za finansijsku reviziju, kontrolu kvaliteta u reviziji, vodi? za reviziju u?inka, smjernice za IT reviziju i vodi? za osiguranje kvalitete revizije u?inka. SIGMA navodi da je potrebno da sve revizorske institucije sa?ine dokument koji bi uklju?ivao sve revizorske procese uz navo?enje predložaka i modela koji se trebaju ispuniti uz druge prate?e dokumente. Ovakav dokument bi uposlenicima omogu?io da bolje razumiju procese i uloge koji svako od njih ima.  U svrhu približavanja rada vanjske revizije, u maju 2019. godine objavljen je Kratki vodi? kroz Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Dobre prakse

Svi uredi za reviziju institucija u Bosni i Hercegovini na svojim web stranicima transparentno objavlju sve izvještaje revizije u?inka, finansijske revizije i specijalne izvještaje. Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju objavljene i Registre preporuka revizije u?inka i finansijske revizije. Ovi registri sadrže sistemati?an pregled svih preporuka, odgovornih institucija i stepen njihove realizacije. Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine svake godine objavljuje skra?ene izvještaje i infografike o provodenim revizijama sa klju?nim nalazima kako bi zainteresovana javnost imala boljeg uvida u rezultate provedenih vanjskih revizija.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine održava redovne konsultativne sastanke sa organzacijama civlnog društva. Cilj ovih sastanaka je upoznavanje organizacija civilnog društva sa procedurama kreiranja godišnjih programa revizije u?inka, ali i dobivanja informacija za identificiranje tema od društvenog zna?aja koje bi mogle biti predmetom revizije.  Na inicijativu organizacije Centri Civilnih Inicijativa u oktobru 2020. godine je formirana Radna grupa za unapre?enje procesa revizije, koju pored navedene organizacije, ?ine predstavnici zakonodavne, sudske i izvršne vlasti državnog nivoa. 

Finansiranje politi?kih stranaka

Finansiranje politi?kih stranaka i izbornih kampanja nužna je sastavnica demokratskog procesa. Njime se omogu?uje izražavanje politi?ke podrške i u?eš?e u izbornoj utrci. Principi kojima se ure?uje finansiranje politi?kih stranaka trebali bi uklju?ivati pravednost u raspodjeli budžetskih sredstava, stroga pravila o transparentnosti i ograni?enjima visine privatnih donacija, gornje granice troškova kampanje, potpunu transparentnost finansiranja i rashoda, nezavisne izborne komisije, nezavisnu reviziju finansiranja kampanja te dosljedno nametanje proporcionalnih sankcija kandidatima i politi?kim strankama koji krše pravila (kao što su nov?ane kazne ili smanjenje budžetskih izdvajanja u budu?im izbornim kampanjama).

 

Me?unarodne norme

Jasna pravila i transparentno izvještavanje o finansiranju politi?kih kampanja i rashodima klju?ni su za održavanje povjerenja u politi?ke kandidate, politi?ke stranke i vladine institucije. Neravnoteža u finansiranju politi?kih stranaka može dovesti do nepravedne prednosti ?ime se omogu?ava nedopušteni uticaj mo?nih uskih interesa i tako riskira da politike postanu talac uskih, privatnih interesa i po?nu služiti njihovim ciljevima, umjesto javnom interesu. 

Mehanizmi i pravila o ograni?enjima politi?kog finansiranja stranaka i državnom finansiranju politi?kih kampanja trebali bi biti osmišljeni tako da se osiguraju jednaki uslovi za razli?ite politi?ke kandidate i stranke koje se natje?u na izborima te da se o?uva nezavisnost politi?kih snaga od finansijske podrške pristalica.

Za finansiranje politi?kih stranaka relevantne su sljede?e me?unarodne konvencije i standardi:

 

Doma?i kontekst

U Bosni i Hercegovini pitanje finansiranja politi?kih partija privla?i veliku pažnju kako politi?ara, službenika izbornih tijela i komisija, tako i predstavnika akademske zajednice, a naro?ito civilnog društva koje budno prati ovu problematiku. Jasno je da demokratsko društvo može uspješno funkcionirati samo ukoliko je pristup resursima politi?kih partija jednak, fer i transparentan.  Jer, “politi?ke partije ne samo da kreiraju politi?ku agendu ve? i oblikuju institucionalni, ekonomski i ukupan društveni razvoj zemlje, te vrše nadzor nad administracijom i kontrolišu distribuciju i upravljanje javnim resursima”.  Što je ve?i stepen kontrole politi?kih partija nad državnim institucijama i društvom, to je i ve?i rizik od pojave koruptivnih radnji. Bosna i Hercegovina ima zakonodavni okvir koji ure?uje pitanje finansiranja politi?kih partija, me?utim – kao i u mnogim drugim oblastima – zakonodavni okvir kao takav nije sam po sebi dovoljan za sprje?avanje zloupotreba. 

?lanovima 3. do 7. Zakona o finansiranju politi?kih stranaka Bosne i Hercegovine propisano je da se politi?ka stranka može finansirati iz ?lanarine, dobrovoljnih priloga pravnih i fizi?kih lica, izdava?ke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizacije strana?kih doga?aja, prihoda ostvarenih od imovine u vlasništvu politi?ke stranke; budžeta Bosne i Hercegovine, budžeta entiteta, budžeta kantona, budžeta Br?ko Distrikta BiH, te iz budžeta drugih jedinica lokalne samouprave u skladu sa zakonom; profit od prihoda preduze?a u vlasništvu politi?ke stranke samo za kulturnu ili izdava?ku djelatnost, kredita od banaka. Godišnji prihod politi?ke stranke ostvaren posjedovanjem imovine ili putem preduze?a u vlasništvu ne može biti ve?i od 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke. Prema ?lanu 4. Zakona, svaki prihod ve?i od 20% za navedene aktivnosti donira se jednoj ili više humanitarnih organizacija registrovanih u Bosni i Hercegovini.

Ukupan iznos doprinosa politi?koj stranci:

- od strane fizi?kog lica ne prelazi iznos od 10.000,00 KM

- od strane pravnog lica ne prelazi iznos od 50.000,00 KM

- koju je izvršio ?lan politi?ke stranke u toku jedne kalendarske godine ne prelazi iznos od 15.000,00 KM

Sredstva iz budžeta se dodjeljuju politi?kim strankama, odnosno koalicijama politi?kih stranaka na na?in da:

a) 30% od ukupnog iznosa sredstava ravnomjerno se raspore?uje na sve politi?ke stranke, odnosno koalicije politi?kih stranaka koje su osvojile mandat,

 b) 60% od ukupnog iznosa raspore?uje se ekvivalentno broju delegatskih mandata koje svaka politi?ka stranka, koalicija politi?kih partija i/ili nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele.

c) 10% od ukupnog iznosa raspore?uje se na poslani?ke grupe srazmjerno broju poslani?kih mjesta manje zastupljenog pola.

Zakonodavstvo

Financing of political parties and election campaigns is regulated by the Election Law of Bosnia and Herzegovina , the Law on Financing of Political Parties,   the Law on Financing of Political Parties from the Budget of the Republic, City and Municipality,  the Law on Financing of Political Parties in Br?ko District of Bosnia and Herzegovina, laws on prevention of conflicts of interest (at the state, entity and Br?ko District level of Bosnia and Herzegovina), laws regulating the issue of registration of political parties, laws related to the operations of all legal entities, including political parties in Bosnia and Herzegovina, as well as bylaws of the Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina.  All these regulations address the issues of financing pre-election campaigns of political parties, their regular, annual financing, allowed sources of financing, allowed amounts and limits of financing from private sources, the obligation to report donations and financial reporting, and rules for allocating funds for political parties from the budget of political communities. In addition, the laws provide for sanctions for non-compliance with legal provisions.

Article 3, paragraph 1 of the Law on Financing of Political Parties lists the sources of financing of political parties, so that political parties can be financed from: a) membership fees, b) voluntary contributions of legal and natural persons, c) publishing, sale of propaganda materials and organisation of party events, d) income from property owned by a political party, e) budget of Bosnia and Herzegovina, entity budgets, cantonal budgets and the budget of the Br?ko District of Bosnia and Herzegovina, and budgets of other local government units in accordance with law, and f) profits from enterprises owned by a political party. Article 8 of the same Law prescribes the so-called prohibited contributions, i.e. who is prohibited from financing political parties – administrative bodies of the state of Bosnia and Herzegovina, entities, cantons, Br?ko District of Bosnia and Herzegovina, and city and municipal bodies; public institutions; public enterprises; humanitarian organisations; unnamed or anonymous donors; religious communities; trade unions, associations and other non-profit organisations that are financed with public funds, regardless of the amount of funds; legal entities in which the invested public capital amounts to at least 25%, and foreign states, foreign political parties and foreign legal entities.

Political parties have the obligation to keep accounting records and the obligation to submit an annual financial report to the Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina. For that purpose, the Audit Service of Political Parties has been established, whose task is to review and control the submitted financial reports and audit political parties' financing. In case of non-compliance with the provisions of the law, the Central Election Commission may impose a fine on a political party in the range of KM 500.00 to 10,000.00 M.

Smjernice

Konrad Adenauer Stiftung je 2010. godine objavio Priru?nik za predizbornu kampanju,  u kojem je posebno poglavlje posve?eno finansijama tokom predizborne kampanje i u okviru kojeg su obra?ena pitanja poput planiranja finansija, finansijske komisije, uspješnog pribavljanja donacija i sponzorstva.

Me?unarodna Fondacija za izborne sisteme (IFES) je 2018. godine objavila izvještaj pod nazivom Istraživanje i zloupotreba državnih resursa, Bosna i Hercegovina,  u okviru kojeg je posebna pažnja posve?ena i oblasti finansiranja politi?kih kampanja. Izvještaj obuhvata detaljnu analizu ove, ali i drugih oblasti podložnih za zloupotrebu državnih resursa, te daje jasne preporuke za prevazilaženje brojnih slabosti postoje?eg sistema.

Centralna izborna komisija je razvila aplikaciju za elektronsko podnošenje finansijskih izvještaja politi?kih partija, koja služi za upravljanje podacima o finansiranju politi?kih partija, te objavila Korisni?ko uputstvo za podnošenje finansijskih izvještaja putem aplikacije “FI CIK BiH”, kao i uputstvo za dodjelu šifre za pristup aplikaciji FI CIK BiH za elektronsko podnošenje finansijskih izvještaja.  

Dobre prakse

Centralna izborna Komisija je ovlaštena nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovini podnositi prijedloge za brisanje politi?kih partija iz sudskog registra ukoliko postoji sumnja da ne objavljaju svoju djelatnost i da duži period ne izvršavaju svoje obaveze. U periodu od jula 2009. do decembra 2018. godine, Centralna izborna komisija je podnijela ukupno 202 prijedloga za brisanje politi?kih partija iz sudskog registra. Nadležni sudovi su, prema službenim evidencijama Centralne izborne komisije, u periodu od 2009. do marta 2021. godine iz registra izbrisali 178 politi?kih partija